Kupina – unosna bobica zdravlja

savjeti – piše mr. sc. Vlasta Radoičić

KUPINA – UNOSNA BOBICA ZDRAVLJA

Požari koji nam prijete uslijed velike suše najintenzivnije se šire u šikarama. A za Istarsku je šikaru karakteristično da obiluje kupinom. Zato raskrčimo li grane kupine (koje sad već krase dozreli crvenkasto-ljubičasti plodovi) ubirući bobice i načinimo li time prohodnije površine možda spriječimo dio šteta uzrokovanih vatrom u šumi. Ipak naša je misija užitak. Užitak kojeg donosi konzumiranje svježeg ploda kupine, koji zbog velike količine vitamina C ima osvježavajući učinak. Ipak kupina ima i ostale blagotvorne učinke po zdravlje, pa ju zbog istok lako možemo nazvati bobicom zdravlja. Karakteristike kupine, njezina ljekovita svojstva, pokoji savjet o preradi divlje kupine u vrhunske proizvode, te savjeti o uzgoju «pitome» kupine ekološkim načinima tema su ove objave.

KUPINA – Rubus fruticosus L.

Danas je poznato oko stotinjak vrsta kupina, što divljih što pitomih. Onih sa trnjem i onih bez. Kupine rastu u obliku grma, koje u doba cvatnje krase cvjetovi roza ili bijele boje. U prirodi se pojavljuju se u velikim skupinama na šumskim čistinama i krčevinama. Plod crvenkasto-crne ili ljubičasto-crne boje sastavljen je od puno sitnih bobica, te je omiljena poslastica svim slučajnim namjernicima: ljudima i životinjama. Poznata zbog svojih ljekovitih svojstava još je u Antici često korištena za ublažavanje tegoba probavnog sustava (crijeva, želuca, protiv proljeva) i cirkulacije. Svježe ubrani plodovi (a najbolje ih je brati u silaznoj mjesečevoj putanji – dakle upravo sada) osvježavaju i hlade. Gase žeđ i snižavaju povišene temperature tijela. Ova bobica zdravlja blagotvorno djeluje i na neurološki sustav, a zbog tanina, vitamina C i A, organskih kiselina i šećera svježi sok od ploda kupine čisti i obnavlja organizam. Preporuča se žvakati listove kupine za ublažavanje upale zubnog mesa. Kažu da je i afrodizijak i da je učinkovita kod raka zbog antioksidansa antocijana kojeg sadrži. Možda su zato grmovi kupine prepuni trnja, da bi je brali polako i pažljivo, kako bi sačuvali ljekovitost svake bobice.

BIO SMJENICE – EKOLOŠKO VOĆARSTVO – KUPINA

Uzgoj kupine bez bodlje na samom je početku u Istri, mada zato postoje povoljni klimatski i ekonomski uvjeti. Raste na nadmorskoj visini od 200 – 500m (maksimalno 700) i nije pretjerano zahtjevna kultura, mada traži puno sunca i puno vode. Kupina već u prvoj godini rodi, pa se berba prinosa od 20 000 kg po hektaru koji dozrijeva onda kad nema drugih važnijih poljoprivrednih poslova najčešće može lagano organizirati. Pored toga tehnologije uzgoja su relativno jednostavne a plod je još uvijek vrlo tražen na tržištu, pa je uzgoj kupine vrlo unosan.

Mada još uvijek nije vrijeme za sadnju kupine, priprema zemljišta započinje već sad. Naime kupina zahtijeva prethodno pripremljeno tlo. Preporučuje se stoga u ekološkim okvirima, zelenom gnojidbom pripremiti tlo. Dobre predkulture su također grašak i ostale leguminoze, ali i pšenica, djetelina, zimska raž. U jesen zaorite zajedno zeleni pokrivač i dodajte 22 – 44 t/ha stajskog gnoja. Načini sadnje ovise naravno o samim sadnicama i o odabiru načina formiranja grma i rezidbi. Postoje različite vrste puzajuće i uspravne, a oblikuju se konstrukcijom uspravnog špalira, T- špalira, naslanjanjem na žice – tkanjem, formiranjem dugogodišnjih mladica u lepeze. Najbolje je da kontaktirate savjetnike ili nekog od renomiranih proizvođača da se ne izgubite u brojnim mogućnostima. Udruga BOROVNICA rado će vam dati savjete, a do tada pročitajte naše ovotjedne:

Savjet 1. – ekološki uzgoj kupine

Poput svakog drugog jagodičastog voća ekološki uzgoj predmijeva pravilan odabir lokacije/terena. Blag nagib terena do 6% dobar je odabir, no važnije je sastav tla. Kupina voli blago kiselo tlo (pH vrijednost od 5,5 – 6.5) sa više od 3 % organske tvari. Savjetujemo vam zato da odmah posadite godišnji ili višegodišnji ljulj (sadi se od ranog proljeća do kasnog ljeta) kao zelenu gnojidbu na parceli na kojoj želite uzgajati kupinu.

Savjet 2. – način sadnje kupine

Danas postoji puno načina sadnje no najčešće se kupina ipak sadi u redove (od sjevera prema jugu) sa razmakom od 1.8 – 3.6. kako bi se olakšao pristup mehanizicaji. Ipak za ekološku proizvodnju uputnije je koristiti sustav četverokuta. Naime takav sistem omogućava lakšu eliminaciju korjenja i znatno je jednostavniji.

Savjet 3. – branje bobice zdravlja

Ponavljamo berite kupine za vrijeme silazne putanje mjeseca. Tada su plodovi najmanje podložni kvarenju pa će njihova prerada polučiti najbolje rezultate. Tek ubrane kupine jedite svježe jer će velike količine C- vitamina i ostalih nutritivnih sastojaka blagotvorno djelovati na vaš organizam (ipak ne pretjerujte jer veće količine uzrokuju zatvor).

Savjet 4 – vino od kupine

Savjetujemo vam da ne eksperimentirate sa divljim kupinama jer one imaju puno koštica, a postupak zahtjeva besprijekorno cijeđenje i tješnjenje, dodatak vinskog kvasca, vreljnjaču. Ipak je jednostavnije nabaviti vrhunsko kupino vino od renomiranih proizvođača poput Ivančanina ili Rastovčana.

Savjet 5 – frape od kupine

Za ovu ljetnu žegu osvježavajuće je i okrepljujuće pripremiti frape od kupine. 400 g svjeđih kupina prokuhajte sa 100g smeđeg šećera. Ohladite i dodajte čašicu jogurta i čašicu mlijeka. Sve skupa izmiksajte i po želji dodjte malo soka od limuna ili limete.

Slijedeći puta dati ćemo se vratiti na rajčicu i papriku jer vrijeme je za pripremu «šalse», sušenih rajčica, kiselih paprika, ali i drugih finih prerađevina ovih dviju kultura kojih u našim vrtovima usprkos suše uvijek ima dovoljno.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Top