savjeti – piše mr. sc. Vlasta Radoičić

BIO SMJENICE – EKOLOŠKO VOĆARSTVO II

Neadekvatni ekološki uvjeti (položaj, tlo, klima,…) ili trenutno aktualne izrazite klimatske promjene najčešći su razlog što jabuka koju je znao zasaditi još nono više ne rodi. Greške su i u lošem odabiru podloga. U ekološkom su voćarstvu prihvatljive bujne podloge koje daju visoko stablo i «divlje podloge» (generativne podloge). Patuljaste voćke, koje voćnjak pretvaraju u šikaru ili voćnjaci koji se kose i pretvaraju u livadu u suprotnosti su sa prirodom, pa ljubitelji prirode (a to su ekološki proizvođači) to ne podržavaju. Problemi mogu nastati i uslijed pregustog razmaka sadnje zato je važno omogućiti voćkama dovoljno svjetla i prostrora za gibanje grane. Prejako gnojenje i intenzivna zaštita pesticidima još su jedan od možebitnih razloga neuspjeha u ekološkom voćarstvu. No budite optimistični jer za uspješnu proizvodnju treba samo znati čitati (stručnu literaturu), slušati (stručnjake, proizvođače, savjetnike) i osluškivati (prirodu) a to nije tako puno kada su rezultat ekološki proizvodi vrhunske kakvoće.

Savjet 1. – ekološka gnojidba voćaka zastiranjem

Savjetujemo vam svakako da u ekološkom uzgoju jabuke primjenite sustav permanentnog zatravljivanja. Takav zeleni pokrivač koji je sastavljen od smjesa trava i leguminoza potrebno je s vremena na vrijeme kositi i pokošenu masu ostaviti u radijusu od 30 cm od samog debla. Zastirati će deblo, sprječavati isušivanje, a omogućiti će da voćka diše. Uz zatravljivanje voćkama najviše pogoduje gnojidba zrelim stajskim gnojem ili kompostom.

Savjet 2. – ekološka gnojidba

Uz zatravljivanje voćkama najviše pogoduje gnojidba zrelim stajskim gnojem ili kompostom. Pa krenite u pripremu. Oko debla (ispod završetka krošnje) iskopa se jarak na dubinu od 20 cm u koji se stavi stajski gnoj ili kompost. U slučaju da je potrebna jača gnojidba dušikom na raspolaganju vam stoje: koštano brašno ili neki od drugih materijala bogatog dušikom ili proteinima koje je potrebno pomiješati sa osnovnim gnojivom.

Savjet 3. – ekološka rezidba voćaka

Savjetujemo vam da koliko god slijedili prirodu ipak u svom voćnjaku obavite i neke druge agro-tehničke zahvate. Preporučujemo rezidbu u kojoj osnovne grane u odnosu na deblo rastu pod kutem od 45 stupnjeva, a sve se suhe grane režu. Naime takvim se otklonom osigurava da u unutrašnjost krošnje dopire dovoljno svjetla.

Savjet 4. – jabučni ocat

Bilo bi dobro da uberete natučene, oštećene, tzv «crvljive» jabuke i od njih pripravite jabučni ocat. Zdrav proizvod koji pomaže «mršavljenju», ali ne čini čuda. Jabuke sameljite, na svakih 10 kg dodajte pola litre vode i 7 g šećera (po potrebi). Stavite u bačvu. Ukoliko ne želite dodati šećer možete oprane i narezane jabuke ostaviti stajati dva dana da puste sok. Nakon dva dana sok iscijedite i stavite u bačvu. Stavite u bačvicu. U oba slučaja ostavite da sok fermentira oko 60 dana (možete dodati jabučni ocat, bakterije . Potom ga procijedite i prelijte u boce.

Savjet 5. – suha jabučica

Ukoliko imate jabuke umjerene slatkoće (ne prekisele i ne previše slatke) domaćih vrta koje ne sadže previše vode savjetujemo vam da ih probate osušiti. Jabuke oljuštite od kore, izrežite srce s košticama, narežite ih na tanke ploške i stavite u tavicu jednu do druge. Nakon toga tavu stavite u pećnicu na 50 stupnjeva (ne više, jer se iznad 55 stupnjeva denaturiraju proteini). Ostavite ih u pećnici tako dugo dok ne poprime tamnožutu boju. Proberite ih i spremite u čistu platnenu vrećicu i grickajte ih s vremena na vrijeme.